Znanstveni naziv: Aix galericulata
Uobičajeni naziv(i): Patka mandarinka
Patka Mandarinka je patka srednje veličine koja potječe iz Azije(Kina).Može biti u nekoliko mutacija, najčešće bijela, žuta i crna. U Europu je donesena početkom 18.stoljeća. Smatra se poluselica i polukolonijalna. Žive u šumovitim područjima pokraj vode gdje mogu pronaći otvore u drvu za gnježdenje. Spolni dimorfizam je vidljiv kod mandarinki s tim da je mužijak lijepog šarenog perja, dok su ženke manje raskošnih jednolično smeđe-sivih boja. Tjekom mitarenja mužjaci odbacuju šareno perje, i nalikuju na ženke samo se razlikuju po crvenom kljunu. Mitarenje počinje u rano ljeto i završava krajem rujna. Mandarinke lovi tako da uroni glavu u vodu. Hrani se danju i noću s time da većinu dana provodi uz vodu ili u hladu. Mandarinka se hrani sjemenkama, žirevima, žitaricama, vodenim biljkama, kukcima, puževima, ribama i ponekad lišćem.
Mandarinka potječe iz Kine, ali može se naći svugdje gdje postoji odgovarajuće stanište. U Kini je bila poznata još i prije Krista. U Europu mandarinka donesena početkom18. stoljeća. Smatra se da je poluselica i polukolonijalna. Raspršila se diljem jugoistočne Rusije, sjeveroistočne Kine,Japana, južne Engleske i Sibira. Više od 50% jedinki živi u Rusiji u pokrajnama Sahalinu, Amur, Khabarovsku. Dolaskom jeseni,patke odlete iz Rusije jer su zime za njih tamo prehladne. Zimi nastanjuju toplije predjele Kine i Japana. Uvedena je za gniježdenje na zapadu da bi poslužila raznim avikulturistima i može se naći u zoološkim vrtovima diljem svijeta. Mandarinke žive u šumovitim područjima pokraj vode gdje mogu naći drveće s otvorima za gniježdenje. Naklonjene su planinskim područjima s potocima,močvarama i šumama. Prirodni neprijatelji mandarinki su vjeverice koje mogu doći do njihovih gnijezda, vidre i rakuni.
Patka mandarinka u zatočeništvu živi na seoskim imanjima gdje ju imaju kao ukrasnu perad. Postala je čest stanovnik zooloških vrtova zbog svoje ljepote i neagresivnosti.
Gnjezdi se u rupama u stablima obično iznad vode. Ženka prosječno polaže 8-10 jaja. Jaja su dimenzija 56 mm x 42 mm. Majka odbacuje perje kako bi pokrila jaja. Ponaša se vrlo zaštitnički prema jajima i pačićima. Mužjaci ne sudjeluju u zaštiti jaja u procesu inkubacije koji traje oko mjesec dana. Kad se pačići izlegnu, kotrljaju se do tla iz rupa u stablu. Iznenađujuće je što pri tom prolaze neozljeđeni. Instinktivno slijede svoju majku. Za otprilike 8 tjedana mladi dobivaju perje i sposobnost leta. Mogu doživjeti 10 godina.
Biološki status
Prirodno stanište: Azija