Znanstveni naziv: Ara ararauna
Uobičajeni naziv(i): Modro-žuta ara
Ara ararauna ili modro-žuta ara je pripadnik velike skupine papagaja pod nazivom Ara. Nastanjuje južnoamerički kontinent. Ptica može distići duljinu do 90cm i težinu do 1.5kg. Živopisnog su izgleda sa svijetlim vodenoplavim perjem na vrhu tijela, osim glave koja je boje limete. Donji dio je tamnožute/svijetlonarančaste boje. Kljun je crne boje kao i perje ispod brade.Noge su mu sive boje, osim crnih kandži.Ptica ima bijelu kožu, a lice nema gotovo nikakvo perje, osim nekoliko crnih međusobno razmaknutih, tvoreći prugasti uzorak oko očiju.Šarenice su blijedo svijetložute.
Ara ararauna nastanjuje Kolumbiju, Venezuelu, Peru, Brazil, Boliviju, Ekvador i Paragvaj te u Srednjoj Americi Panama. Nestale su u Trinidadu, Gvajani i Portoriku zbog ljudskih aktivnosti, ali su angažiranjem udruga za zaštitu ptica ponovo počele nastanjivati te države. U prirodi žive u parovima ili manjim jatima. Monogamne ptice su, odnosno imaju samo jednog partnera. Većinu svoga vremena provode na drveću. Hrane se raznim plodovima, biljkama, sjemenkama, kukcima, i drugim insektima. Naseljava predjele nepoplavljenih šuma i savana Južne amerike. U prirodi žive do 30 godina.
Ara ararauna u zatočeništvu je jedna od najpopularnijih ara. Postoji jako puno uzgajivačnica i zooloških vrtova koji imaju tu aru. U zatočeništvu mogu doživjeti do 80 godina. Česti su kućni ljubimci, imaju odlične motoričke sposobnosti pa često svojim vlasnicima priređuju show. Ptica je temperamantna i vedrog karaktera. Može naučiti neke riječi ali nije “govornik” kao neke druge vrste.
Plavo žuta ara postaje spolno zrela sa 5-7 godina i pari se doživotno. Polaže 2-3 jaja, inkubacija traje 28 dana, a Pilići napuštaju gnijezdo za otprilike 97 dana nakon izlijeganja. Glasno vikanje mlade ptice (poziv jatu) te destruktivno žvakanje, prirodno je ponašanje i treba ih očekivati u zatočeništvu.
Biološki status
Prirodno stanište: Južna Amerika