PAPAGO PARK BLOG


Objavljeno : 02.01.2019.
Autor : Bernard Kranjec
Zima, zima e pa šta je,.......
Uvriježeno mišljenje da papagaji moraju biti u toplome, da su to egzotične ptice kojima smetaju niže temperature, potaknule su me da nešto napišem o tome.
Otkako se bavim pticama i otkako sam počeo sa projektom Papago parka, obični ljudi a i oni iz struke, pitaju me gdje po zimi držim ptice? Kolika mi temperatura minimalna mora biti u prostoriji 20 – 25 C°? Čak me jedna osoba na instagramu napala kada sam objavio fotke kako sam svoje ptice stavio da gaze po snijegu. Najgore što je ta osoba veterinar. Neznam 'ko joj dade da se bavi tim poslom. Osoba je morala znati da kada pada snijeg temperatura je oko 0C°. Ali ima završenu školu pa pametuje.

Puno puta se dokazalo da ako imaš vozačku dozvolu ne treba značiti da znaš voziti.
Tako je i sa školom. Misle da ako su na fakultetu pročitali iz knjige o nečemu, kad izađu da znaju sve. Iskustvo je puno bitnije!

Koja je najniža temperatura koju papagaji mogu podnijeti? To ovisi o nekoliko faktora.
Percepcija šire javnosti je da su papagaji tropske ptice i da padom temperature one će se razboljeti i uginuti. FAKE !!!

Papagaji su izuzetno tolerantna bića na temperature. Naravno da je dragi bog razmišljao i o tome kada ih je stvarao. Kada bi svaka osoba koja pogotovo javno postavi pitanje šta će biti sa papagajem kada zahladi, razmisli o tome od kuda su te ptice porijeklom( bez obzira na uzgoj), kakvi su prirodni uvijeti u kojima ta ptica živi, možda nikada nebi niti postavila takvo pitanje. Odlične su mi pogotovo osobe koje kategorički tvrde da papagajima smeta hladnoća. Ma naravno da smeta temperatura od -30C°, kome nebi smetala, ali pričamo o temperaturama do min. - 5C°.

Papagaji koji dolaze sa područja Južne amerike doživljavaju amplitudne razlike od +35C° i vlažnost zraka od 99% tokom dana, do čak i nekoliko stupnjeva minusa tokom noći, ovisno o godišnjem dobu. To su amplitudne razlike od 40-ak C°. Ptica ima prilagođeno tjelo za takve šokove, jer da nema, nebi tamo obitavala od pamtivjeka.
Za Australiju, Afriku, Aziju,..... ista priča.

Neke vrste papagaja žive na većim nadmorskim visinama sjeverne i južne hemisfere gdje su izuzetno niske temperature ( -10C°) česta pojava.
Općenito, dokazano je da sve vrste papagaja mogu prilagoditi niskim temperaturama i izloženosti većim hladnoćama, ako je isto nastalo postepeno.
Toj izdržljivosti je zaslužno mitarenje u tzv. zimsko pero, odnosno ukoliko papagaj ulazi postepeno u hladnije razdoblje, njemu paperje i pokrovno perje gušće raste te ga štiti od hladnoće.

Naravno da nije moguće uzeti papagaja koji se nalazi u toploj kući, i staviti ga odjednom da bude vani na hladnoći. Normalno da će mu to naštetiti. Ali ukoliko taj papagaj od toplijih dana postepeno ulazi u hladnije, njegovo će se tijelo i perje prilagoditi na novonastale uvijete, a i obrnuto.

Jedan od primjera kako su se papagaji prilagodili na uvjete života je Amazona oratrix ( Double yellow headed amazon). Ta vrsta amazone inače je porijeklom sa područja Meksika gdje je prosječna zimska temperatura oko 15C°.
1984. godine u Stuttgartu u Njemačkoj je pobjegao jedan par te se počeo razmnožavati u divljini.
Do danas su se pretvorili u divlje jato od cca 50 jedinki, koje žive u zimskim uvjetima od čak i -15C°, na snijegu i ledu.

Postoje neka jata odbjeglih papagaja u Velikoj Britaniji koje žive čak na -22C° ( u Hyde parku).
U zološkim vrtovima, uzgajivačnicama po cijeloj Europi od Velike Britanije do Rusije papagaji žive na iznimno niskim temperaturama bez ikakvih problema. Imaju naravno pristupe skloništima i onda kada oni to osjete tada se sklanjaju. U zoo vrtovima po Njemačkoj kada padne snijeg papagaji se normalno igraju na snijegu u svojim volijerama.
Da bi papagaji mogli živjeti na nižim temperaturama moraju biti ispunjeni neki uvjeti.
Kao što sam i napomenuo papagaji moraju postepeno ulaziti u hladno razdoblje da se njihovo tjelo postepeno prilagođava na nižu temperaturu, te da im se perje zgusne.
Zatim, hrana mora biti kaloričnija i hranjivija kako bi tjelo papagaja moglo proizvoditi dovoljno topline za grijanje.
Moraju imati zaštitu od kiše i vjetra.

Kritičnom temperaturom se smatra -15C° te ispod toga bi trebali reagirati. Ja bi se složio da trebamo reagirati i prije. Ukoliko držite ptice na otvorenom prilikom spuštanja temperature ispod 0C°, preporučio bi da se volijera zamota barem tokom noći u plastičnu ceradu kako bi ptica bila dodatno zaštićena od hladnoće. Naravno da bi svi papagaji koji borave na otvorenom trebali unutar volijere umati napravljeno i neko sklonište od drveta. Izdubljen panj ili napravljena kućica od dasaka. Neki koriste čak i stare bačve.

Ono što je opasno u takvim situacijama je da su grane na kojima ptica stoji mokre. Kada se temperatura spusti ispod 0C°, dolazi do smrzavanja vode, a automatski se njihove nožice smrzavaju i lijepe za granu. To može biti pogubno za papapgaje jer mogu ostati bez nogu. Također bi trebalo izbjegavati u volijere postavljati plastične i metalne prečke. Drvo je ipak najpoželjnije.

Ukoliko na vremenskoj prognozi vidite ili čujete da će temperature biti jako niske, pticu unesite u neki topliji prostor. Ukoliko nemate tu mogućnost onda volijeru kao što sam napomenuo omotajte ceradom.
Ukoliko vidite da je ptice nakostriješeno perje, da je neaktivna, da odbija hranu i da drhti, pticu unesite u toplu prostoriju.
Da podvučem hladnu crtu, ptice mogu biti na otvorenom i tokom hladnih zimskih mjeseci bez ikakvih problema, ali ako ikako možete nemojte im to priuštiti, ipak će se u toplom osjećati ugodnije.

Suprotnost hladnoći su velike vrućine. Bez obzira što neki papagaje nazivaju tropskim pticama, nemogu izdržavati tropske vrućine.
Ptice koje obitavaju ili su porijeklom bliže ekvatoru, mogu puno bolje podnositi veće vrućine od ptica koje obitavaju daleko sjeverno ili južno od ekvatora.
Također postoje uvijeti kojih bi se trebali pridržavati tokom vrućih dana.
Osigurajte ptici hlad, nemojte dozvoliti da ona boravi na na suncu bez zaklona. Moraju imati stalno dostupnu vodu. Voda i hrana im također moraju biti u hladu.
Također treba izbjegavati metalne prečkice ili neke metalne pokrove jer se uslijed velikih vručina mogu ugrijati do te mjere da se ptica može opeći. Nemojte dozvoliti da se ptica nalazi u nekoj hermetički zatvorenoj prostoriji. Osigurajte protok zraka jer u uprotivnom ustajali vrući zrak ptici mogao naškoditi.
Za vrijeme vrućih dana tuširajte pticu barem jedan puta dnevno. Ako nemožete drugačije onda barem bocom sa pumpicom koja raspršuje vodu.
Izbjegavajte davati tešku hranu bogatu ugljikohidratima i mastima. Davajte više voća i povrća a manje šarenog suncokreta.
Temperatura na kojoj se ptica počinje osjećati neugodno je 40C°. To je također prosječna tjelesna temperatura papagaja.
Ptica se hladi ventiliranjem. Kada vidite da ptica ima otvorena usta, da ubrzano diše i da ima razmaknuta krila, znaći da joj je jako vruće da ventilira i pomognite joj da se ohladi.

Suma sumarum!!
Za papagaja nije dobro niti previše hladno, niti previše toplo.Oba dva stanja ptice mogu uzrokovati posljedice čak i sa smrtnim ishodom. Ali isto tako umjerena hladnoća i umjerena vrućina nemogu ptici naškoditi, zato nemojte dizati paniku, a one koji pametuju ("stručnjake"),....... ignorirajte.
Pregleda : 2678
Komentara : 1

Komentari čitaoca
Tajra Kulić
17.11.2020.
Ja imam jednog papagaja.Želim da ga odvedem veterinaru,a sada je zima i jako je hladno.Hoću li ja njega,kada budem išla pokriti nekom maramom ili nečim da mu ne bude hladno,ili se on grije sam sa perijem?